Bernina - jedna od najljepših svjetskih pruga

Berninska pruga («Berninabahn») je 60,69 km duga uskotračna (metarska) jednokolosječna pruga kantonalnih Retskih željeznica («Rhätische Bahn» / «Viafier Retica»), skraćeno RhB, koja povezuje lječilište St. Moritz u švicarskom kantonu Graubünden preko prijevoja Bernina s talijanskim gradom Tiranom. Najviša je adhezijska alpska pruga i s usponima do 7% jedna od najstrmijih adhezijskih željeznica uopće. Uz to što predstavlja prekograničnu, zajedničku švicarsko-talijansku baštinu i što je zajedno sa željeznicom «Albula» 7. srpnja 2008. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, Bernina je bez ikakve sumnje jedna od najljepših željezničkih pruga na svijetu.

S obzirom na svoju najvišu točku – kolodvor Hospiz Bernina (Ospizio Bernina) na 2253 m nad morem, Bernina (građena od 1908 – 1910 i odmah elektrificirana) je najviša alpska željeznička linija s otvorenim cjelogodišnjim redovitim putničkim i robnim prometom.

U početku, Bernina je planirana samo kao ljetna linija, ali je 1913/14. uveden (i do danas održan) i zimski promet. Kako bi Bernina prometovala i zimi, angažira se i švicarsko topništvo (!) koje je zaduženo za uništavanje lavina u začetku. Za prijevoz putnika u početku je nabavljeno 17 motornih kola (Triebwagen) od kojih su mnoga, uključujući i obnovljena, u povijesnu žutu boju obojana kola 30 i 34, u prometu još i sada (kako u Graubündenu tako i u Zelengradu!). Motorna su kola predviđena za prijevoz putnika (kao solo kola, u tandemu i/ili s dodatnim vagonima, u pravilu s Bucunadom, no često i s redovitim crvenim RhB-vagonima, a u toplije vrijeme i s otvorenim vagonima), no mogu se kadšto vidjeti i kao lokomotive za vuču teretnih vagona. Moguć je (i čest) kombinirani putničko-teretni prijevoz: iza putničkih vagona dometnu se, primjerice, vagoni s drvima! 

Od izvornika zadržano je gotovo sve. Kola 34 i kola 30 (u izvorniku pola metra duža od kola 34) zapravo su ista kao nekada s izuzetkom dvostruke lire koja je zahtijevala složenu operaciju zakretanja u krajnjim stajalištima, pa je zamijenjena škarastim pantografom, kakav danas možemo vidjeti i na originalu i na LGB-ovu modelu.

Prekrasnu brdsku prugu koja bezbrojnim zavojima i spektakularnim vijaduktima spaja Švicarsku s Italijom danas uglavnom opslužuju moderne električne lokomotive (modele kojih LGB postojano u velikim količinama proizvodi unatoč svim krizama i bankrotima) koje vuku što obične, što panoramske vagone s prozorima i uz gornje stijenke krovova i tako omogućuju putnicima namjernicima pogled na ovaj komadić raja na zemlji. 

Ipak, svakom ljubitelju željeznice za oko će (a i uho; model ABe 4/4 34 proizvodi se u LGB-u s izvornim zvukom) zapeti fascinantna povijesna elektromotorna kola, što kao originali, što kao modeli. 

Märklin/LGB je dosad uspio proizvesti crvene (sadašnja RhB-boja) s alternativnim tračničko/pantografskim pogonom, žute (ABe 30 – u Zelengradu od 2009. i 34/Sound, u Zelengrad stigao nakon kola 30), i zelena kola ABe 33, nabavljena 2010. Od 3. ožujka 2012. ZŽ je obogaćen i crvenim kolima (ABe 4/4 br. 31) koja smo dugo čekali, a koja će predvoditi našu retsku flotu. S pripadajućim vagonima, koji su također u LGB-ovu programu, danas je „vrtnom željezničaru“ moguće realizirati čitavu povijesnu flotu Retskih željeznica! 

U temi Retskih željeznica gostuju vagoni Cilteralske željeznice, koji po boji i obliku odgovaraju ovoj temi. Zapravo je LGB, prije no što je proizveo doslovne kopije RhB-vagona proizvodio upravo te vagone u RhB-bojama (crvenoj i bež/crvenoj). Radi se u stvari o skraćenom modelu tipičnog austrijskog vagona, koje ćemo koristiti u našoj temi Istočnonjemačke željeznice. 


Retske željeznice u Zelengradu


RhB ABe 4/4 br. 31 zaokreće s Prospekta slobode u Ulicu starih boljševika 


This free website was made using Yola.

No HTML skills required. Build your website in minutes.

Go to www.yola.com and sign up today!

Make a free website with Yola