Tri lica Zelengrada
Zelengrad je uvijek drukčiji! S obzirom na činjenicu da sva vozila ŽTP-a Zelengrad doista postoje (ili su nekada postojala) u stvarnosti, ali u različitim zemljama i epohama, Zelengradske željeznice razvijaju, u pogledu svoga voznog parka, tri glavne, međusobno odvojene, teme: (1) temu Retskih željeznica - (Rhätische Bahn / RhB), (2) temu istočnonjemačkih željeznica (Deutsche Reichsbahn / DR) s naglaskom na period NjDR te, naposljetku, no ne i najmanje važno - (3) posebnu tramvajsku temu. U planu su i podteme; npr. podtema teretnih i specijalnih vlakova odlično će se uklopiti osobito u temu 2.
Sastavi vlakova u okviru pojedine teme mogu biti donekle promjenjivi, što ovisi i o nabavi novih vozila za Zelengradske željeznice, o trenutnoj prijevoznoj potrebi i o inspiraciji dispečera! Moguće su izmjene i dopune u sastavima, kao i odgovarajuće kombinacije kola iz različitih tema i podtema.
Tema istočnonjemačkih željeznica uključuje i druge željeznice sličnog perioda i sastava, odnosno obuhvaća naše željeznice koje pogone dizel i para, ali se brinemo da živopisne željeznice DR-a u ovoj temi prevladavaju. Iz ove teme mogla bi se u budućnosti razviti nova tema, tema austrijskih željeznica, budući da već raspolažemo ÖBB-ovim šinobusom i vagonima Cilertalske željeznice.
Svaka tema u svoje vrijeme, ali...
Teme se u pravilu ne miješaju, ali mogu međusobno posuđivati neke elemente. To znači da Zelengrad ima, što se tiče svojih prometala, zapravo tri lica. Kako se povećavao broj vozila zelengradskih željeznica, tako se sve manje miješalo vozila različitih zemalja i epoha, pa tako sada prometuju gotovo isključivo u zasebnim temama. Drugim riječima, kad je jedna tema na tračnicama, vozila ostalih tema miruju u depou.
To, međutim, ne znači da i dalje nismo skloni (ograničenim i primjerenim) kombinacijama određenih vozila različitih tema. Naravno da nema smisla miješati, primjerice, vozila DDR-a s američkim tramvajima, ali bismo vagone iz prvih dvaju tema (švicarske i njemačke) mogli kadšto staviti u promet u isto vrijeme. Cilertalski vagoni, recimo, odlično se uklapaju u obje teme, premda nijednoj - strogo uzevši - ne pripadaju!
Zašto baš tako?
Vlasnici vrtnih željeznica često se susreću s pitanjem zašto su ponekad odstupili od originala i npr. za vuču austrijskog vlaka odredili švicarsku lokomotivu. Odgovor na to pitanje je jednostavan: zato što nam se to svidjelo. Takve kombinacije kadšto i nisu daleko od stvarnosti: željeznice u istočnoj Njemačkoj (osobito one manje, uskotračne) često su znale uzimati dizel-lokomotive sa zapada, ili iz Austrije.
Odličan primjer za to je Döllnitzbahn, koja za vuču svojih klasičnih elegantnih istočnonjemačkih zelenih vagona koristi, među ostalim, i austrijsku dizelku, obojanu u tamnocrvenu boju s prugom boje slonove kosti - dakle u boje lokomotiva željeznica DDR-a. Mnoge takve situacije zadržale su se u stvarnosti do danas, pa što onda ne bi i vrtni željezničar dao mašti na volju?
Usklađivanje s arhitekturom
I sama zelengradska arhitektura odabrana je upravo tako da odražava sve zelengradske teme, ali se pritom pazilo da i vozila onih tema koja ne pripadaju arhitekturi neke druge teme ipak u nju lijepo pristaju. Primjerice, kolodvor Staro Brezje izvrsna je (i vrlo doslovna) maketa kolodvora Susch retskih željeznica, ali ondje uz zgrade u Brezju dobro pristaju i američki tramvaji i željeznice Deutsche Reichsbahna, koje taj kolodvor jamačno nikad nisu vidjele! Zbog velikog broja kolosijeka u Brezju skupne slike raznih tema potječu upravo s tog kolodvora. Isto tako, zgrade na budućem Trgu pobjede u Borju bit će izgrađene tako da podsjećaju na trg u nekom istočnonjemačkom gradiću, premda ćemo zgradu Teatra opere i baleta izraditi na bazi američkog kolodvora, a ondje će prolaziti i švicarski vlakovi. Sve ćemo, međutim, nastojati uskladiti tako da se međusobno uklapa i na taj način odražava jedinstvenost našeg Zelengrada...
Ilustracije zelengradskih tema pogledajte slijedeći dolje navedene linkove za odgovarajuće galerije, a vozila ŽTP-a Zelengrad možete pogledati na posebnoj stranici.
 | Berninska pruga («Berninabahn») je 60,69 km duga uskotračna (metarska) jednokolosječna pruga kantonalnih Retskih željeznica (Rhätische Bahn / Viafier Retica / Ferrovia Retica), skraćeno RhB, koja povezuje mondeno lječilište St. Moritz u švicarskom kantonu Graubünden preko prijevoja Bernina s talijanskim gradom Tiranom. Najviša je adhezijska alpska pruga i s usponima do 7% jedna od najstrmijih adhezijskih željeznica u svijetu. Uz to što predstavlja prekograničnu, zajedničku švicarsko-talijansku baštinu i što je zajedno sa željeznicom «Albula» 7. srpnja 2008. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, Bernina je bez ikakve sumnje jedna od najljepših željezničkih pruga na svijetu. Retske su željeznice glavna zelengradska tema. |
 | Istočnonjemačke željeznice (DR) Deutsche Reichsbahn (DR) bio je naziv njemačkih nacionalnih željeznica stvorenih od raznih željeznica njemačkog carstva nakon Prvoga svjetskog rata. Deutsche Reichsbahn osnovan je 1920. kada je Vajmarska republika (formalno: Njemačko carstvo, Deutsches Reich - otale i Reich u nazivu poduzeća) preuzela upravu nad njemačkim nacionalnim željeznicama, kojima su ranije upravljale pojedine njemačke države. Poduzeće je 1924. reorganizirano u Deutsche Reichsbahn Gesellschaft (DRG), nominalno privatnu kompaniju, ali u stopostotnom vlasništvu države. Kako je priča dalje tekla i kako su istočnonjemačke željeznice dospjele čak u Zelengrad, pogledajte u ovom odjeljku. |
 | S puno uskih zavoja i nevelikih udaljenosti između stanica, Zelengrad je upravo idealan za tramvajski promet. Stoga i ne čudi što su prva dva vozila zelengradskih željeznica bili upravo tramvaji (kola 952 i 1958, na slici lijevo u kolodvoru Staro Brezje). Pogledajte našu tramvajsku temu! |
